Vlada će nakon dobijanja tehno-ekonomske studije razmotriti pitanje izgradnje autoputa Bar-Boljari, iako još nije donijela odluku o načinu njegovog finansiranja. Očekuje se da izvještaji o tehničkim opcijama i ekonomskoj analizi budu završeni do kraja mjeseca, tako da se završetak kompletnog posla može očekivati do sredine ili kraja avgusta. Izrada tehno-ekonomske studije o opcijama realizacije autoputa, uz izradu elaborata o socijalnom i uticaju na životnu sredinu po evropskim standardima uz podršku Evropske investicione banke (EIB), povjerena je londonskoj kompaniji Skot Vilson /Scott Wilson/. Grant za te namjene u iznosu od 500 hiljada eura osiguran je iz programa Evropske unije (EU), Investicioni okvir za zapadni Balkan. Vlada će, nakon dobijenih rezultata studije, odgovorno razmotriti opcije realizacije tog projekta od kapitalnog značaja za Crnu Goru.
Vlada će nakon dobijanja tehno-ekonomske studije razmotriti pitanje izgradnje autoputa Bar-Boljari, iako još nije donijela odluku o načinu njegovog finansiranja, saopštio je premijer Igor Lukšić.
"Očekujem da izvještaji o tehničkim opcijama i ekonomskoj analizi budu završeni do kraja mjeseca, tako da se završetak kompletnog posla može očekivati do sredine ili kraja avgusta", rekao je Lukšić u Skupštini, odgovarajući na pitanja poslanika u okviru premijerskog sata.
On je kazao da je izrada tehno-ekonomske studije o opcijama realizacije autoputa, uz izradu elaborata o socijalnom i uticaju na životnu sredinu po evropskim standardima uz podršku Evropske investicione banke (EIB), povjerena londonskoj kompaniji Skot Vilson /Scott Wilson/.
"Grant za te namjene u iznosu od 500 hiljada eura osigurali smo iz programa Evropske unije (EU), Investicioni okvir za zapadni Balkan", rekao je Lukšić odgovarajući na pitanje poslanika Nove srpske demokratije (Nova), Gorana Danilovića.
Danilović je pozvao Lukšića da nakon premijerskog sata, zajedno "u cipelama" prošetaju prvim kilometrima izgrađenog autoputa od Podgorice do Boljara.
On je pitao Lukšića hoće li gradnju autoputa opet početi u jeku predizborne kampanje, podsjećajući građane na scenu u Gornjim Mrkama u oktobru 2009. godine.
Lukšić je kazao da je izgradnja autoputa sve izjesnija i pored cinizma u pitanju Danilovića.
On je kazao da će Vlada, nakon dobijenih rezultata studije, odgovorno razmotriti opcije realizacije tog projekta od kapitalnog značaja za Crnu Goru.
"Bez obzira na to za koji model realizacije projekta da se odlučimo, inputi studije poslužiće kao sastavni dio dokumentacije na osnovu koje će biti evaluiran kako projekat tako i njegov socio-ekonomski značaj", objasnio je Lukšić.
On se osvrnuo i na dio koji se tiče dostupnosti specijalne kreditne linije vrijedne deset milijardi USD, koje će Kina staviti na raspolaganje zemljama centralne i istočne Evrope.
Na forumu zemalja centralne i istočne Evrope i Kine, krajem aprila u Varšavi, kineski premijer Ven Điabao /Wen Jiabao/ je najavio specijalnu kreditnu liniju i sa predstavnicima zemalja učesnica razmijenio platformu sa 12 mjera, kojom se nudi saradnja sa kineskim kompanijama, osiguravajućom kućom i kineskom EXIM bankom.
"Crna Gora je jedna od 16 zemalja sa kojima Kina ima namjeru da ostvari saradnju. U cilju ubrzavanja predložene saradnje, EXIM banka pod vođstvom kineske Vlade koristi preferencijalne kredite za finansiranje projekata koji idu u susret sektorskim prioritetima zemlje korisnice kredita", rekao je Lukšić.
Kinezi su nedavno ponovo dostavili ponudu za izgradnju autoputa u Crnoj Gori, koja je, prema riječima ministra saobraćaja, Andrije Lompara, bolja je od prošlogodišnje.
Prošlogodišnja ponuda Kineza za crnogorsku Vladu nije bila finansijski prihvatljiva.
Odgovarajući na pitanje poslanika Socijademokratske partije (SDP), Borislava Banovića, koji se tiču izgradnje gasovoda kroz Crnu Goru, Lukšić je kazao da su trenutno aktuelna tri projekta.
"Jedan je Trans-jadranski gasovod (TAP) odnosno Jadransko-jonski gasovod, drugi je gasni prsten, a treći Južni tok", rekao je Lukšić.
On je naveo da su Crna Gora i TAP konzorcijum, koji čine evropski energetski lideri, norveška kompanija Statoil, njemački EON Rurgas i švajcarski EGL, potpisali Memorandum o razumijevanju i saradnji sa ciljem prepoznavanja razvoja tržišta prirodnog gasa.
"Crna Gora je potpisnik Memoranduma o razumijevanju i ima aktivnu ulogu u administrativnom tijelu koje prati izradu projekta", naveo je Lukšić.
Lukšić je objasnio da je gasni prsten se radi o idejni projekat gasifikacije osam susjednih zemalja bivše SFRJ, Kosova i Albanije, korišćenjem posebnih gasnih sistema uz izgradnju novih, koji bi mogli biti djelovi projekta Južni tok.
"Južni tok je projekat Gasproma, a iako se Crna Gora ne nalazi na koridoru ovog gasovoda, prilikom posjete delegacije Gasproma dogovoreno je da ta ruska kompanija uradi studiju opravdanosti izgradnje posebne trake koja bi vodila do Crne Gore", rekao je Lukšić.
Prema njegovim riječima, Vlada pažljivo prati sve događaje u vezi razvoja projekata gasifikacije i aktivno učestvuje u svim aktivnostima koji bi za rezultat imali izgradnju gasne infrastrukture i uključlivanje Crne Gore u neke od budućih regionalnih sistema za transport gasa.